Plavac mali

Sinonimi: Pagadebit crni, Crljenak, Kaštelanac, Praskavac, Zelenjak, Viška, Čvrstac.

Podrijetlo i rasprostranjenost: Smatra se autohtonom sortom Dalmacija. Donedavno se mislilo da je Plavac mali, Primitivo crni (Italija) i Zinfandel (Kalifornija) ista sorta, ali je dokazano da su Zinfandel i Primitivo jedna sorta, a Plavac mali sasvim druga sorta.  Rasprostranjen je u Dalmaciji i smatra se sortom uskog areala. Zbog vrlo sličnih klimatoloških i pedološko-ekoloških uvjeta u zadnje vrijeme se širi na područje Hercegovine.

Botanički obilježja:

Bujnost: Trs srednje bujnosti.

Vršci mladica: Malo povinuti, paučinasto dlakavi, sivo-zelene boje, mladi listići na rubovima crvenkasti.

Rozgva: Jaka, razvijena, rebrasta, okrugla do eliptična, smeđeljubičastih članaka, tamnije nijansiranih koljenaca sa srebrnastim preljevom po cijeloj površini.

List: Srednje velik, peterodijelan. Sinus peteljke je u obliku slova „U" ili lire, često preklopljen. Gornji postrani sinusi su duboki, u obliku slova „U" ili „V", često preklopljeni, a donji sinusi plići i otvoreni. Površina lista kožasta, naborana, tamnozelena, svjetlije naličje s izraženim glavnim nervima zelene boje, pri osnovi uz peteljkinu točku ljubičasti, malo dlakavi. Peteljka lista je srednje duga, gola, tamno zelena, nijansirana crvenkastoljubičasto.

Cvijet: Morfološki i funkcionalno dvospolan.

Bobice: Srednje velike, okrugle, tamnoplave, s obilnim maškom, debele kožice, sočnog mesa i neobojenog soka s puno šećera (osobito plavac mali slatki), zelenkaste peteljčice.

Grozd: Srednje velik, stožast, vrlo često s jednim krilcem, slabo zbijen do zbijen. Peteljka grozda je kratka, crvenkasta, do koljenca odrvenjela.

Agrobiološka svojstva:

Dozrijeva u četvrtom razdoblju – vrlo kasna sorta

Oplodnja: Redovita, dozrijevanje neujednačeno. Na jednom grozdu mogu se naći zelene i prosušene bobice.

Težina grozda: varira, pri punoj oplodnji od 70 - 90 grama.

Koeficijent rodnosti: 1,1 – 1,3.

Rodnost: Na najboljim položajima daje 40 do 60 dt/ha, a u kraškim poljima, na dubokim i plodnim tlima do 150 dt/ha uz znatno lošiju kvalitetu.

Rezidba: Najbolje rezultate daje pri klasičnom račvastom sustavu uzgoja ili na povišenom obliku lepeze, odnosno modificiranog „en Goblet". Najbolje rezultate daje pri kratkom rezu.

Izbor tla i položaja:Najprikladnija su propusna tla isključivo južnih ekspozicija s mediteranskom klimom.

Otpornost prema bolestima: Vrlo dobra, nešto je osjetljiviji na pepelnicu. Može se vrlo dugo držati na trsu.

Srodnost sa američkim podlogama: Dobra srodnost sa američkim podlogama, naročito s podlogama iz skupine Vitis berlandieri x Vitis riparia i Vitis riparia x Vitis rupestris, dok je nešto slabije srodan sa skupinom Vitis berlandieri x Vitis rupestris.

Gospodarsko tehnološka obilježja:

Sadržaj šećera u grožđu, kao i ostali sastojci o kojima ovisi kakvoća budućeg vina variraju, ovisno o osunčanosti, vinogradarskom položaju i kakvoći tla.

Tipična vinska sorta za proizvodnju kvalitetnih vina s nešto lošijih položaja, a daje vrhunska vina s južnih pozicija Pelješca, Hvara, i Brača. Koristi se i za proizvodnju desertnih vina (prošeka).